Projekt „Obilježavanjem značajnih datuma saznajmo o zdravlju i čuvajmo zdravlje“ namijenjen je učenicima od prvog do osmog razreda (7 – 15 godina), a cilj mu je podizanje svijesti o očuvanju zdravlja.
Tijekom rada na projektu učenici će istraživati različite bolesti čovjeka i datume kada se obilježavaju. Kod učenika će se razvijati ispravni stavovi i zdrave navike te usvajati pozitivna ponašanja i vještine za zdrav život.

Autori projekta su Anita Mustać i Diana Vlahović. U projekt su uključeni učitelji iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Iz naše škole u projekt se uključila učiteljica Kristina Kralj te učenici viših razreda i učenici srednje škole. Projekt će trajati od listopadu 2021. do srpnja 2022.

U listopadu je zadatak bio napraviti logo projekta.

Zatim su učenici obilježili listopad kao mjesec protiv raka dojke

14. 11. Svjetski dan šećerne bolesti

U ponedjeljak, 15. studenog na satu tjelesne i zdravstvene kulture učenici 6.b, 3. razreda srednje škole te učenici 8. razreda obilježili su Svjetski dan šećerne bolesti koji se obilježava 14. studenog. Prije samog likovnog izražavanja naučili smo nešto o toj bolesti te se bacili na posao crtajući većinom voće i povrće koje volimo jesti, a smiju ga jesti i osobe koje boluju od šećerne bolesti. Učenici sada znaju po nekim simptomima prepoznati šećernu bolest te pomoći osobi u obitelji ili prijatelju u odabiru namirnica koje smiju konzumirati osobe koje boluju od te ne rijetke bolesti.

Ujedno, učenici sudjeluju i u projektu Obilježavanjem značajnih datuma saznajmo o zdravlju i čuvajmo zdravlje u kojem se nastoji da djece podignu svijest o vlastitom zdravlju.

1. 12. Svjetski dan AIDS-a

Učenici 1., 2.a i 2.b razreda srednje škole razgovarali su s učiteljicom Kristinom  što je to AIDS, kako se prenosi, zašto se taj dan nosi crvena vrpca te što ona predstavlja . Uz to naučili su kako pristupiti zaraženoj osobi te na koji se način mogu zaraziti ali i čuvati od zaraze.

Pogledajte Wakelet kolekciju

Siječanj, mjesec svjesnosti o raku vrata maternice

21. 1. Međunarodni  dan zagrljaja

Po vlastitim izboru smo izabrali i istražili 21. siječanj Međunarodni dan zagrljaja.

Smatramo da nam u ovo vrijeme pandemije svima nedostaje zagrljaj.

Pet do šest zagrljaja na dan učinit će Vam život dužim i ljepšim, tako smatraju psiholozi, a zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. koji je današnji dan proglasio međunarodnim danom zagrljaja.
Da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, potvrđuju i riječi psihologinje Virginije Satir kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio.
Osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a 12 zagrljaja na dan da bismo napredovali – rekla je Virginia Satir. Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, posve prirodno i praktički savršeno.

28. 2. Svjetski dan rijetkih bolesti

Učenici 3. razreda srednje istraživanjem apneje napisali su važne Činjenice o toj neprepoznatoj bolesti od kliničke slike, dijagnoze, kako se liječi da iz svega napravili neki zaključak.

Opstruktivna apneja u spavanju

Opstruktivna apneja u spavanju čest je i često neprepoznan medicinski problem. Povezana je s brojnim kroničnim bolestima i stanjima kao što su hipertenzija, koronarna bolest, srčane aritmije, moždani udar, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), pretilost, metabolički sindrom, šećerna bolest, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). OSA utječe na nastanak i na razvoj već postojećih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti te time pridonosi ukupnom porastu morbiditeta i mortaliteta.

OSA-u karakteriziraju opetovani prekidi disanja tijekom spavanja zbog potpunoga (apneja) ili djelomičnoga (hipopneja) kolapsa dijela gornjih dišnih puteva (područje farinksa), što dovodi do poremećene izmjene plinova u krvi (hipoksemija/hiperkapnija) i isprekidana neokrepljujućeg spavanja. OSA se sastoji od epizoda apneje ili hipopneje u trajanju od barem 10 sekunda koje su praćene pojačanim dišnim radom, desaturacijom oksihemoglobina i/ili buđenjem.

KLINIČKA SLIKA

Razlikujemo noćne i dnevne simptome i znakove opstruktivne apneje u spavanju. Noćni simptomi su: glasno i/ili isprekidano hrkanje, osvjedočeni (od strane partnera u postelji) prestanci disanja, česta i nagla buđenja s osjećajem pomanjkanja zraka, nesanica, noćne more ili nemir. Dnevni simptomi nastaju kao posljedica poremećena spavanja, a čine ih jutarnje glavobolje, prekomjerna pospanost, manjak koncentracije, promjene u ponašanju, seksualna disfunkcija. Pri dugotrajnoj OSA-i u kliničkoj slici mogu biti prisutni i znakovi disfunkcije organa i organskih sustava: kardiovaskularnoga (uključujući hipertenziju i aritmije), cerebrovaskularnoga, respiracijskoga (dnevna hiperkapnija, policitemija, plućna hipertenzija, kronično plućno srce) te metaboličkoga (pretilost, diabetes mellitus, hiperuricemija). Treba naglasiti da se navedene respiracijske komplikacije najčešće ne pojavljuju u izoliranoj OSA-i, već u OSA-i udruženoj s npr. hipoventilacijskim sindromom u pretilih ili u bolesnika s KOPB-om.

DIJAGNOSTIKA

Postavljanje dijagnoze OSA-e u bolesnika sa smetnjama disanja tijekom spavanja započinje detaljnim i kritičkim uvidom u noćne i dnevne simptome i znakove te metodama probira poput upitnika pospanosti, rjeđe metodama poput cjelonoćne oksimetrije s kontinuiranim elektrokardiografskim nadzorom ili bez njega.

LIJEČENJE

Istraživanja su pokazala povećanu incidenciju fatalnih i nefatalnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja u bolesnika s teškom neliječenom opstruktivnom apnejom u spavanju, kao i dva do tri puta veći rizik za ukupnu smrtnost u odnosu na osobe bez OSA-e, neovisno o prisutnosti drugih čimbenika rizika (poput kardiovaskularnih bolesti i pretilosti). Nakon postavljanja dijagnoze OSA-e i određivanja stupnja težine poremećaja, potrebno je provesti detaljan razgovor s bolesnikom o načinima liječenja. Osnovno liječenje OSA-e sastoji se od promjena životnih navika u svih bolesnika (higijena spavanja, spavanje na boku kod pozicijske OSA-e, dijetetske mjere, redukcija tjelesne mase u pretilih, tjelovježba, promjena štetnih navika – prestanak pušenja i konzumiranja alkohola), izbjegavanja ili barem smanjenja doze određenih lijekova (benzodiazepini, antidepresivi, antiepileptici, antihistaminici, opijati …) te uklanjanja predisponirajućih stanja za OSA-u (hipotireoza, gastroezofagealni refluks). Medikamentno liječenje nije pokazalo znatniju učinkovitost kod OSA-e. Glavno liječenje sastoji se u redovitoj i trajnoj primjeni CPAP-uređaja koji fiksnim ili varijabilnim (autotitrirajućim) pozitivnim tlakom zraka putem nosne maske (rjeđe maske nos-usta) širi kolabirane gornje dišne puteve tijekom spavanja. Učinak se CPAP-a povećava što duljom noćnom uporabom (tijekom barem 4 sata, a optimalno tijekom 6 sati prema novijim smjernicama).

ZAKLJUČAK

Poremećaji disanja u spavanju, osobito opstruktivna apneja u spavanju, u Hrvatskoj su još uvijek podcijenjeno i neprepoznano područje medicine, no sa znatnim medicinskim i socioekonomskim posljedicama: učestalim hospitalizacijama, raznim hospitalnim i perioperacijskim komplikacijama, porastom morbiditeta i mortaliteta, prometnim nesrećama i ozljedama na radu, psihičkim posljedicama. Osvještenost o tom problemu, osim medijske promocije, mora započeti adekvatnom organiziranom edukacijom od razine primarne zdravstvene zaštite pa sve do tercijarnih ustanova. Koristeći se metodama probira bolesnika te, u indiciranim slučajevima, polisomnografskom obradom, potrebno je „otkriti“ što veći broj bolesnika s OSA-om, jer je OSA lječiv poremećaj koji zahtijeva individualan i multidisciplinaran pristup bolesniku.

20. 3. Svjetski dan oralnog zdravlja

Tridesetak učenika našeg Centra ispunilo je anketu o oralnom zdravlju.

21. 3. Svjetski dan posvećen osobama s Down sindromom

Učenici 6.b razreda napravili su intervju s učenicom svog razreda koja ima Down sindrom te joj napravili plakat za uspomenu.

7. 4. Svjetski dan zdravlja

Učenici 2.a i 2.b razreda srednje škole krenuli su u sedmodnevno praćenje razine tjelesne aktivnosti u svrhu osvješćivanja o važnosti tjelesne aktivnosti u svrhu poboljšanja zdravlja.

7. 5. Svjetski dan astme

Učenici osmog razreda naučili su što je to astma te se u znak podrške svima koji imaju astmu naučili pravilno disati tijekom fizičke aktivnosti. Prošetali parkom te udisali svježi zrak te se razgibali.

10. 5. Međunarodni dan fizičke aktivnosti

Obilježavanju Međunarodnog dana fizičke aktivnosti pridružili su se i učenici 6.b razreda. Oni su za vrijeme informatike školska računala zamijenili boravkom na dječjem igralištu te su umjesto klikanja mišem i sjedenjem za računalom sjedili na ljuljački ili klackalici, penjali se i trčali.

14. 6. Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

Učenici 5. razreda izradili su plakat kojim pozivaju učitelje naše škole da daruju krv tu dragocjenu tekućinu.

Kristina Kralj